Zemunski klan u nauci - netaknut

 

Subject: Fw: O komisijama Ministarstva i o konceptu zakona

   Date:   Sun, 20 Jul 2003 17:06:31 +0200

   From:  "Branislav Simonovic" <bsimonovic@iofh.bg.ac.yu>

     To:    "Dragoljub Belic" <belicd@ff.bg.ac.yu>

 

----- Original Message -----

From: Branislav Simonovic

To: Dragan Domazet

Sent: Sunday, July 20, 2003 17:06

Subject: O komisijama Ministarstva i o konceptu zakona

 

 

Postovani gospodine ministre,

 

Pre neki dan poslao sam Vam pismo s primedbama i predlozima koji se odnose na koncepciju novog zakona. U tom pismu predlozio sam da se iz teksta zakona brisu silne komisije, saveti, odbori, podoodbori i sl., a da se sva ta tela formiraju, prema potrebi, dekretom ministra. Posle toga pogledao sam na web-strani Ministarstva sastav sadasnjih saveta i komisija i to me je uverilo da sam bio u pravu sto sam Vam uputio takav predlog.

 

Prema onome sto se na toj strani nalazi, u razlicite savete i komisije imenovano je oko 310 ljudi. Tako brojna tela tesko da mogu efikasno da rade.

 

Ono sto me je iznenadilo pri pregledanju imena clanova tih saveta i komisija jeste da su neki instituti PREZASTUPLJENI u tim savetima i komisijama. Tako ispada da je najznacajniji institut u Srbiji Institut za fiziku jer u pomenutim savetima i komisijama drzi ni manje ni vise nego 16 mesta. Slede IHTM i Institut Vinca sa po 7 mesta. Sudeci po sastavu saveta i komisija, u zemlji Srbiji, pored psenice i kukuruza, najbolje uspeva fizika. Mi smo raj za fizicare. Ostaje jedino dilema da li je to zbog podneblja, genetske predodredjenosti Srba za fiziku ili zbog politike. Znajuci kako je bilo u prethodnih desetak godina, zakljucujem da je to zbog politike. Nema toliko fizicara u Srbiji ali su veoma dobro rasporedjeni (od Saveta za naucnu i tehnolosku politiku, preko harmonizacije propisa, pa strategije, inovacija, novog zakona, transformacije instituta, fizike, biologije, do geonauka i astronomije). Ako je postavljeni opsti cilj novog zakona "povecanje bruto drustvenog proizvoda Srbije", znaci li to da je u prethodnom periodu doprinos fizicara ovom povecanju bio najveci, pa su oni imenovani u tolikom broju da pokazu drugim institutima kako da povecaju svoj doprinos u ovom znacajnom nacionalnom poslu? Kad se tome dodaju i mesta koja zauzimaju ljudi iz IHTM-a i Vince, jasno je zasto je koncept novog zakona onakav kakav je dat. Kao i svih prethodnih godina ljudi iz ova tri instituta nastojali su da dobrim rasporedjivanjem u sva tela Ministarstva izbore sto bolje mesto (tj. pare) za svoje institute. Znaju i oni za onu vranjsku poslovicu: "Koj si sedi pod krusku, t'j si jede kruske." Tako nam se i desilo da smo usli u naucno-fantasticnu avanturu zvanu akcelerator koja je progutala blizu 20 milona dolara para namenjenih nauci u Srbiji, a da se ne vidi kraj finansijskim apetitima ovog satiraca srpskih para. Ulaskom ljudi iz istih instituta (koji su savetovali i ranije ministre da je to prava stvar za srpsku nauku) i u novoimenovane savete, komisije i odbore bojim se da ce jos mnogo para namenjenih nauci u Srbiji da ode u ovu rupu bez dna.

 

Iz predlozenog koncepta novog zakona jasna je namera ljdui iz pomenutih instituta, rasporedjenih u najvaznije savete i komisije, da za svoje institute opet izbore sto povlasceniji polozaj i sto vece pare. Otuda i predlozi za formiranjem nacionalnih i drzavnih instituta i za institute koji sebi nikako ne mogu da pripisu atribut nacionalni (fizika, hemija, biologija, i sl.).

 

Jos vise cudi da su i u komisijama za transformaciju instituta, pa za novi zakon, pa za inovacije opet ljudi iz pomenutih instituta sto je contradictio in adeicto. Ako su vec znali kako bi ti instituti trebalo da izgledaju u buducnosti, tj. na koji nacin da se "transformisu", sto ih i do sada nisu "transformisali" i na svom primeru unapred isprobali dejstvo buduceg zakona (iza kojeg hoce da stanu), tj. svojim primerom pokazali kako se jedan (ili tri) institut(a) moze uciniti visoko produktivnim u sopstvenoj reziji. Zasto clanovi tih tela saznaju (nauce) kako se transformisu instituti tek kad postanu clanovi komisija, radnih grupa i sl. za transformaciju instituta? Nazalost, oni to ne mogu da urade jer sve te njihove eksperimente treba neko drugi (Ministarstvo) da plati. Drugim recima, dajte im (neogranicene) pare i oni ce Vam napraviti institute kakve zelite, izgradice jos novije  i jos vece akceleratore, a ako zatreba i jos vece "usporivace". Bice oni i nacionalni i drzavni i kakvi god zatreba, samo su potrebne drzavne pare. Mene licno cudi hrabrost nekih ljudi koji se nisu proslavili po inovacijama ili po "transformacijama" da udju u radne grupe koje ce pripremati zakone o tome.

 

Detaljnijim pregledom spiska imenovanih clanova saveta, komisija, odbora, i sl. vidi se da kod nas postoje, pored obicnih eksperata (tj. eksperata na prvi stepen) i eksperti na kvadrat, pa eksperti na kub, eksperti na cetvrti stepen, pa cak i eksperti na sedmi stepen! Francuski enciklopedisti su "mala deca" prema nasim novim enciklopedistima. Ako i pretpostavimo da ce se novi enciklopedisti s jednakim zarom posvetiti radu u svim savetima, komisijama, odborima i sl., opet cemo imati samo jednu sedminu, jednu cetvrtinu ili u najboljem slucaju samo jednu trecinu njihovog "stvaralackog doprinosa" u pomenutim telima. Opet ce ti zakoni, kao i prethodni, ostati bez znacajnog "stvaralackog doprinosa" novih enciklopedista pa, te kao takvi bice manjkavi, tj. za jednokratnu upotrebu (da se dobije sto vise para za ovaj ugovorni period). Posle toga ce isti novi enciklopedisti biti i u sledecim savetima, komisijama, odborima i sl. da rade jos novije koncepte, zakone, strategije, transformacije, akceleratore i druga cudesa.

Moje prethodno pismo napisano je na osnovu dosadasnjeg iskustva. Ovim pismom pokusao sam da Vam dokumentujem ono sto sam u prethodnom pismu naveo i vidim da su podaci vise nego ubedljivi. Nadam se da sam Vam i ovim pismom ukazao na neke od osnovnih uzroka zasto su promene tako spore i zasto se uvek usmeravaju prema onima koji te promene izvode.

 

S postovanjem.

 

dr Branislav Simonovic, direktor

HP Institut za opstu i fizicku hemiju

Studentski trg 12/V

11000 Beograd

tel. +381 11 637-569

fax +381 11 180 329

e-mail: bsimonovic@iofh.bg.ac.yu